Povijest

Bulom “Ex hac augusta” papa Leon XIII. 5. srpnja 1881. uspostavio je Vrhbosansku crkvenu pokrajinu i odredio da se otvori metropolijsko Bogoslovno sjemenište za odgoj i izobrazbu dijecezanskih svećenika. Papa u buli kaže: “A mislimo da se najviše tiče Naše službe također to da se, povećavši u Bosni i Hercegovini biskupijska sjedišta, brinemo kako da u njima porastu mnogobrojni domaći svećenici koji će se odlikovati neporočnim ćudoređem, odanom pobožnošću i gorljivom revnošću, dobro u književnosti i znanostima izobraženi, kako bi mogli s obilnim plodom obnašati sve svećeničke dužnosti i marljivo ulagati sve svoje snage za širenje vjere u svojim rodnim krajevima. Stoga, čvrsto uvjereni da ovomu pothvatu neće nedostajati darežljiva dobrostivost predragoga cara i apostolskoga kralja, odlučujemo i određujemo da se u međuvremenu, bez ikakve odgode, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji osnuje pokrajinsko sjemenište za klerike, koje će odgovarati potrebama i te nadbiskupije i ostalih biskupija koje joj dodjeljujemo kao sufraganske. Sasvim se pouzdano nadamo da će na taj način izići što više izvrsno odgojenih evanđeoskih radnika iz svjetovnoga klera koji će vjerno i radosno obrađivati Gospodnji vinograd, povezani jednim duhom ljubavi i sloge s pitomcima redovničkog ustroja, kojima je prikladno i dalje povjeravati dostojne službe zbog dugotrajnih napora kojima su brižljivo nastojali steći zasluge za Crkvu i spasenje duša u onim krajevima.”1

U duhu ove odredbe dr. Josip Stadler, preuzevši službu nadbiskupa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji 1882., otvorio je u Travniku Dječačko sjemenište i gimnaziju. Kad su prvi dijecezanski maturanti te sjemenišne gimnazije dospjeli do teološkog studija, nadbiskup je 1. rujna 1890. otvorio u zgradi Dječačkog sjemeništa u Travniku prvo godište Bogoslovije povjerivši isusovcima vodstvo ustanove.

Nadbiskup je u međuvremenu podizao zgradu Bogoslovnog sjemeništa u Sarajevu, pa su 1. rujna 1893. bogoslovi, poglavari i profesori prešli u novosagrađeni dio zgrade. Zgrada Bogoslovije vlasništvo je Vrhbosanske nadbiskupije. Bogoslovija je od 1893. djelovala neprekidno do 1944. godine. Potom su komunističke vlasti nacionalizirale školski i bogoslovski dio zgrade i tako je bilo onemogućeno daljnje djelovanje. Nadbiskup dr. Smiljan Franjo Čekada, nakon dugih pregovora s tadanjim vlastima u Bosni i Hercegovini, otvara 1969. prvi tečaj bogoslovnog studija u nenacionaliziranom profesorskom dijelu zgrade. Godine 1972. otkupljuje od države veći, nacionalizirani dio zgrade Bogoslovnog sjemeništa gdje je nastavljen školski rad u punom opsegu. U profesorski zbor uključuje uz isusovce i dijecezanske svećenike kojima 1972. povjerava punu upravu Bogoslovije. Godine 1980. Bogoslovno sjemenište dobiva ime Vrhbosanska katolička bogoslovija, koja obuhvaća odgojnu i školsku ustanovu: Vrhbosansko bogoslovno sjemenište i Vrhbosanska visoka teološka škola. Godine 1990. Vrhbosanska visoka teološka škola afilijirana je Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zbog ratnih sukoba u Bosni i Hercegovini 1992. Vrhbosansko bogoslovno sjemenište i Vrhbosanska visoka teološka škola nalaze svoje privremeno utočište u Dominikanskom samostanu u Bolu na Braču. Prestankom ratnih razaranja i nakon obnove zgrade Vrhbosanske katoličke bogoslovije, cijela se ustanova 16. listopada 1996. vratila u Sarajevo. Na prvoj sjednici profesora i odgojitelja Vrhbosanske katoličke bogoslovije dogovoreno je da se pristupi razdvajanju uprave Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Vrhbosanske visoke teološke škole. Ujedno je usvojen i novi naziv učilišta: “Vrhbosanska katolička teologija”.

Dekretom Kongregacije za katolički odgoj br. 714/2004 od 21. rujna 2009. teološki studij kanonski je uzdignut i proglašen Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Sarajevu.

 

1 Usp. Leon XIII, Ex hac augusta. Litterae apostolicae quibus hierarchia episcopalis in Bosnia et Herzegovina instituitur – Apostolsko pismo kojim se ustanovljuje biskupska hijerarhija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo: Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine, 2006), 31-33.

 

online casino slots